Famozni produženi vikend čekamo kao sveca, gunđamo ako je praznik negdje usred tjedna pa se teže spaja, ili ne daj bože, da padne usred vikenda, kao polovica njih ove godine. Evo, i sad će nam ukrasti još jedan, jer 8. listopada pada u subotu. A mi nismo kao neke druge zemlje da prebacujemo praznik za ponedjeljak u slučaju da pada na neradni dan.
U kolovozu smo imali 2 duga trodnevna vikenda i dobro smo ih iskoristili, potvrdilo je to i stanje na autocesti tih dana. No što bi bilo da je svaki vikend dugi, da traje 3 dana umjesto 2? Kako bi to utjecalo na rad, na poslodavce i zaposlenike, općenito na život?
Čitav niz istraživanja do sada je pokazalo da bi kraći radni tjedna imao pozitivan učinak na zdravlje, san, rad mozga, dok bi učinkovitost ostala – jednaka.
Naime,lažemo sami sebi kada govorimo da što dulje radimo, više radimo. Naprosto nije točno, jer što dulje radimo, to nam je potrebno više odmora da bismo bili jednako uspješni i učinkoviti. Odnosno, ako se ne odmaramo, kvaliteta rada pada. A i ljudi su skloni odgađanju stvari pa većinu naprave u posljednjem trenu.
Jedan od top stručnjaka iz područja psihologije rada K. Anders Ericsson, po kojem je Malcolm Gladwell koncipirao pravilo o 10 000 sati (ideja da se stručnjakom postaje nakon 10 tisuća sati rada na određenoj vještini), ustvrdio je da se ljudi dnevno poslu mogu posvetiti maksimalno 4-5 sati, prije nego krenu zabušavati. „Ako ljude tjerate da rade više od onog vremena kada se zaista mogu maksimalno fokusirati, vjerojatno će dobiti neke loše navike, one bi se kasnije mogle prelijevati i u vrijeme kada su uobičajeno produktivni,“ rekao je za Tech Insider.
U američkoj tvrtki Reusser Design koja se bavi web developmentom četverodnevni tjedan na snazi je od 2013. godine. Iako ovdje nije riječ o klasičnom smanjenju broja radnih sati, jer preko tjedna rade dulje kako bi im petak bio slobodan, osnivač tvrtke Nate Reusser kaže da produktivnost nije nikad bila bolja. Svi žele dovršiti posao da bi otišli na odmor.
Dakle, ne trebate smanjivati broj radnih sati, dovoljno je da se reorganizira alociranje vremena za posao.
U tijeku financijske krize 2008. godine, bivši guverner države Utah je uveo promjene u radnom tjednu – 75 % državnih službenika više nije radilo 8 sati 5 dana, nego 10 sati 4 dana.
Uspjeh je bio dvostruki: ne samo da su uštedjeli na grijanju, hlađenju i ostalim stvarima potrebnim za održavanje zgrade, nego su i radnici bili sretniji. Moral radnika bio je viši jer su uživali u dodatnom slobodnom danu, u činjenici da jedan dan manje moraju gubiti vrijeme i živce u prometu i da mogu više spavati.
Mnoge su kompanije od tada uvele 4-dnevni radni tjedan, pa tako i Amazon eksperimentira s kraćim radnim vremenom za određene poslove, kako bi vidjeli učinak te primjene na poslovne rezultate. Ovaj potez dolazi nakon što su u travnju 2016. prošli veliku PR krizu oko iskorištavanja i općenito lošeg odnosa sa zaposlenicima.
Švedska sve više prelazi na 6-satno radno vrijeme. Nije isto kao i 4-dnevni tjedan jer svejedno imate samo 2 dana vikenda, no zamislite što biste sve mogli napraviti da vam poslodavac jednostavno skrati radno vrijeme i da kući krećete u 15h, umjesto u 17h.
VEZANO: Godišnji odmor je dobar za tvoje zdravlje
Evo što donosi ili odnosi promjena rada u 32-satni radni tjedan:
1. Bili biste zdraviji
Dugački sati u uredu nisu dobri za vaš krvožilni sustav, pogotovo za srce. Istraživanje koje je provedeno čak 600.000 zaposlenih u SAD-u, Europi i Australiji pokazalo je da postoji veza između srčanih bolesti i prekovremenog rada. Oni koji rade više od 55 sati tjedno imaju 33% veću šansu da dobiju srčani udar od onih koji rade manje od 40 sati, a i 13% veću šansu da dobiju neku od bolesti srca. Istodobno, oni koji ne rade u uredu, s prekovremenim radnim satima povećavaju šanse da dobiju dijabetes tipa 2.
2. Bili biste manje u stresu
Osim srca, pate i ostalih organi tijela, jer stres pogađa ljude u brojne slabe točke. Stres se stvara kada smo pod pritiskom, kada trebamo puno toga ugurati u malo vremena, kad nas peče grižnja savjest, kada žurimo, kad brinemo jer ne stižemo… S dva sata više dnevno ili pak s danom više, imali biste više vremena da na miru obavite sve što trebate. Da budete s djecom, sa suprugom, da prošećete, da odete na kavu, da stignete, da uživate.
3. Bolje biste spavali
Ljudi koji previše rade teško isključuju mozak u vrijeme kada bi trebali otići na počinak. Nije jednostavno ugasiti mozak i odmah zaspati. Posebno ako zbog duljeg posla kasno večerate pa sve skupa otežava usnivanje ili ga odgađa. Čovjek treba spavati minimalno 7 sati na dan da bi normalno funkcionirao, a sve one priče o uspješnim ljudima koji se dižu u 5 nakon 4-5 sati sna, slobodno zaboravite. Odmoran čovjek je sretan čovjek, a sretan čovjek je bolji radnik. odavno se utvrdilo kako manjak sna ima isti učinak na organizam kao da ste pili. Uostalom, ako manje spavate, veća je vjerojatnost da ćete ubrzano ostarjeti, ali se i udebljati. Ne treba vam to, spavajte.
4. Bili biste bolja osoba
Ljudi koji nisu naspavani, oni koji su u vječnoj stisci s vremenom i u stresu, često su osobe koje biste označili kao ljute ili tužne. Pad energije zbog povećanog posla utječe na psihu pa je puno vjerojatnije da će kao kokica puknuti neispavani čovjek nego onaj koji je prošlu noć proveo mirnih 8 sati u krevetu.
5. Bili biste bolji radnik
Previše rada stvara kronični umor, smanjuje koncentraciju i dobro rasuđivanje. A ako nismo ni dobro spavali prošlu noć, bit ćemo nervozni. Dakle, manje posla rezultira zapravo boljim radom. Sretni ljudi obavljaju stvari brže i kvalitetnije, s manje grešaka, ali i manje otvaraju bolovanja.
Ove godine produženi vikend imamo samo još za Božić, a i to su nam nekako „ukrali“ jer i Božić pada u nedjelju. Uživajte u produženim vikendima kad god možete, uzmite neki petak slobodno i sanjajte o danu kad bi takvi vikend postali uobičajeni.
PROČITAJTE I OVO:
Godišnji odmor je dobar za tvoje zdravlje
Prokletstvo adaptacije: Zašto je bolje kupovati iskustva, a ne stvari?
