Kada posjetiš neku zemlju turistički, onda je sasvim jasno da to što doživiš je možda samo dijelić svakodnevnog života koji bi imao da stvarno živiš tamo. Zato idemo malo pogledati po čemu je svakodnevni život bolji ili lošiji u Australiji u odnosu na Hrvatsku: Pomažu li Australci jedni drugima, tko plaća cugu u birtiji, zašto dečki ne voze svoje djevojke kući nakon izlaska i ostalo.
Prilike i zarada
Nije nikakva tajna da je Australija zemlja super zarade i puno prilika. Nije se lako probiti, ali definitivno postoji jedna lakoća u poslovanju te pregršt prilika, koja je mnogima i razlog zašto je Australija toliko privlačna. Nije ni tajna da su Australci jedni od najplaćenijih radnika na svijetu tako da je to sve skupa baš velika prednost u odnosu na Hrvatsku. Kvaliteta života je drugo pitanje … i to dosta subjektivno.
Udaljenost i odvojenost
‘Isuse koliko traje taj put do Australije…’. Da – to je nažalost isto realnost života tamo. Ako ste zadovoljni s time da budete Down Under i ne fali vam svijeta, onda sve ok. Ali ako volite skočiti do nekog drugog grada, imati osjećaj da ste usred vrve zapadnog svijeta, onda je ta zemlja problematična. Put do Europe traje najmanje 20-25 sati, skup je i uvijek idete u suprotno godišnje doba. Nezgodno. S druge strane, Azija je blizu, ali svejedno je 10 sati avionom. Dakle, osjećaj odvojenosti je vrlo prisutan i nije baš za svakoga, dok Hrvatska definitivno tu ima prednost s Europom na pragu.
Multikulturalnost
Ali što Australiji nedostaje u smislu povezanosti, to nadoknađuje velikom mješavinom nacija i etničkih skupina koji su došli tamo živjeti. Nažalost, u svakodnevnom životu mi se čini da ćete najviše upoznati backpackera više nego onih koji su došli tamo kratkoročno raditi, ali svejedno među ljudima koji su se nastanili tamo stvarno ima nekoga iz svakog kuta svijeta. Najviše se to očituje u izboru restorana, raznih etničkih evenata pa čak i mode. Integracija je poprilično dobra (svi se moraju prilagoditi australskom načinu života) – iako bruji netolerancija ispod površine koja se ponekad osjeti. Mislim da je ta izmiješanost divna strana života u Australiji.
Opuštenost
U poslovnoj kulturi, Australija je iznimno opuštena u odnosu na ostatak svijeta, te su ljudi općenito ljudi neformalni niti previše opterećeni nekim stvarima kao, na primjer, na starom kontinentu. ‘Take it easy’ i ‘Relax’ su catch fraze i nekakve mantre po kojima se živi. Možda bi se Dalmatinci mogli prepoznati u tome, po svom famoznom „Pomalo“ načinu života, kojeg pak sjevernjaci u Hrvatskoj percipiraju kao lijenost. Komunikacija, oblačenje, način ophođenja – sve je jako opušteno i što idete sjevernije (što je toplije), to je opuštenije. Rekla bih da je opuštenost u poslovnim odnosima opet jedna sjajna stvar i bilo bi super kada bi se svijet malo više okrenuo u tom smjeru.
„Škrtost“, prisnost i druženje
Ali, jedna loša strana života je nesto što skoro svi primjete kada se presele – iako su Australci opušteni i friendly, nedostaje ta neka toplina na koju smo mi navikli, pogotovo kod druženja. Na primjer, sve se dogovara,jako je rijetko da se išta spontano dogodi i ako nešto tako predložite, često imate osjećaj da smetate ljudima. Nisam nigdje na svijetu upoznala toliko ljudi koji su društveno izolirani kao u Australiji, pa i usamljeni. Teško je stvoriti neku prisnost s ljudima, krugovi prijateljstva se stvaraju u školi ili na faksu, i mnogi su onda vrlo zatvoreni nakon toga (tipa, ‘što će mi još prijatelja..’). Hrvatska je apsolutno bolja u tome, mislim da imamo iskrenije odnose i prijateljstva. Nekako se više veselimo jedni drugima. A o velikodušnosti da ne govorimo – dok se u Hrvatskoj namećemo tko će prvi platiti, u Australiji se svađamo oko toga tko nije dovoljno platio i gledamo u cent koliko kome tko duguje.
Dečki ne voze besplatno svoje djevojke kući i ostalo „pomaganje“
Ruku pod ruku onda ide i to da je dosta teško naći ljude tamo na koje se možete osloniti. Na primjer, ne podrazumijeva se možete kod nekoga prespavati ili da će vas odbaciti negdje (od jednog svog dečka sam na primjer doživjela da me stalno tražio novce za benzin za auto svaki puta kada bi nas nekuda odvezao, jer kao … ‘pa mogla si platiti taksi’). Mislim da je to baš jedna teška stvar s kojom se novi doseljenici moraju boriti, a naravno da je ovo jedna jako velika generalizacija i da ćete svugdje naći dobre ljude. Ali generalno, mislim da su Hrvati puno skloniji priskočiti upomoć svojim najbližnjima, bez pitanja i bez da se išta traži za uzvrat. Kako kažu u Australiji, ‘it’s a dog eat dog world, and every person has to take care of themselves’.
Sređenost i bogatstvo drzave
Australija je iznimno sretna zemlja s kratkom, bogatom prošlošću i sistemom koju je direktno prenijela iz Engleske. U usporedbi s većinom svijeta, stvari štimaju i funckioniraju. Kako bi rekao moj tata, ne morate baš previše razmišljati jer sve štima. Sređena je zemlja, jaka je i uglavnom je to dobro za malog čovjeka. Loša strana je ta da to sve košta, pa su i porezi neki od najviši na svijetu. Ali za razliku od Hrvatske, procedure su jasne, i iako nije jednostavna birokracija, barem je jasna i znate što možete očekivati. Nemate osjećaj kaosa, a to je jako velika prednost.
Društvena tolerancija
Nešto što mislim u čemu Hrvatska nazaduje, a Australija napreduje je općenita društvena tolerancija. Hrvati su brzi za osuditi, a to obično znači da oni koji su malo ‘različiti’ stradaju. Ima i toga u Australiji, ali u gradovima je tolerancija poprilično dobra i dalje se razvija. To definitivno ne znači da su vam sva vrata otvorena (dapače!) ali znači da možete egzistirati bez straha da će vas netko napasti. A to nije mala stvar.
Sunceeeee…
Ima ga i u Hrvatskoj, ali prednost Australije je što nema tih dugih, sivih zima kao kod nas.
BIO:
Slavica Habjanović je australska Hrvatica koja se bavi globalnim PR-om i digitalnim strategijama u dizjan industriji i kulturi, pisanjem i izdavaštvom, te trenutno studira teoriju i primjenu boja (samo je pitajte ako želite znati točno što je to). Navikla je na užasno dugačke letove na nemoguće relacije po svijetu i štovise, veseli im se.
*Sva mišljenja u ovom blogu nastala su isključivo temeljem autoričinog iskustva. Za sva službena pitanja vezana za vize i rad u Australiji, kontaktirajte Veleposlanstvo Australije.
Pratite me!
@shabjanovic – Twitter
@the_slavica – Instagram
