Curi na svim stranama, bolje rečeno, prelijeva se na svim stranama svijeta. Venecija je najpoznatiji grad koji polako tone, ali nažalost nije jedini. Društvo mu čine brojna manja ili veća mjesta uz more, od kojih su najpoznatiji Miami I Norfolk u SAD-u te Jakarta u Indoneziji.
Globalno zatopljenje rezultiralo je otapanjem ledenjaka koji povisuju razinu mora, a za rezultat imamo sve više poplava diljem svijeta. Venecija tone i iz drugih razloga, ne samo jer se povećava razina mora. Grad leži na Jadranskoj ploči koja tone ispod Apenina i zbog toga grad polagano tone. Osim toga, Venecija je izgrađena u močvarnoj laguni i stoljećima stoji praktički na drvenim stupovima koji se sve više utiskuju u dno.
Venecija: Ne želimo kruzere, dnevno ima 70.000 turista, a nas 50.000!
“U nekim dijelovima svijeta, ići brodom po gradu je cool, kao Venecija,” izjavio je gradonačelnik Miami Beacha Philip Levine „ali u Miami Beachu kad padne kiša, nastanu poplave.“
Miami Beach zaista ima problem s vodom. Kad god padne obilnija kiša, glavna ulica koja prolazi od sjevera do juga grada, Alton Road, kao i niz manjih ulica na tom području, nestanu pod vodom. Zaljevska strana grada osjetljivija je na kiše jer je razina tla niža, ali isto tako kao i Venecija, leži na močvarnom području.
Poplava na sunčan dan
Osim toga, Miami Beach poznat je i po novom fenomenu zvanom „poplava na sunčan dan“ ili „sunny-day flooding“, jer bi do poplava dolazilo i kad ne bi pala ni kap kiše. U razdobljima godine kada je razina mora inače viša, poput ožujka i listopada, ulice Miami Beacha napune se vodom, i to kroz kanalizacijski sustav koji inače služi za odljev voda.
Multimilijunaš i sadašnji gradonačelnik Miami Beacha Philip Levine, koje ste mogli vidjeti u hvaljenom dokumentarcu Leonarda Di Caprija “Prije potopa”, odlučio je nešto poduzeti. Nakon što je izabran za gradonačelnika u studenom 2013. godine, odmah se bacio na program podizanja ulica i postavljanja električnih pumpi koje bi izbacile vodu s kritičnih točki Miami Beacha i preusmjerile ih u zaljev Biscayne.
DiCaprio ga je intervjuirao dvije godine kasnije, taman u vrijeme instaliranja tih pumpi. Ceste su za sada suhe, no gradonačelnik je svjestan kako je to privremeno rješenje i da će kroz koje desetljeće trebati novi radovi ako se nešto ne promjeni.
A možda neće iako je 195 zemalja, uključujući SAD, potpisalo Pariški sporazum– plan za rješavanje problema globalnih klimatskih promjena nakon 2020. godine, kojim su obećali smanjenje emisija plina s učinkom staklenika uz štednju energije, ulaganje u obnovljive izvore energije i pošumljavanje. Te bi mjere trebale ograničiti povišenje temperature ispod 2 stupnja Celzijusa.
U proljeće 2015. godine Floridski Odjel za zaštitu okoliša zabranilo je zaposlenicima da u službenoj komunikaciji koriste termin „klimatska promjena“, a ovih je dana Trump na čelo agencije za okoliš postavio čovjeka koji se borio protiv nje – Scotta Pruitta, državnog tužitelja iz savezne države Oklahome koja prilično ovisi o nafti i plinu.
I Norfolk u Virginiji ima problema s poplavama. Tri ogromne poplave u 10 godina govore da se nešto mijenja. Norfolk i okolica Hampton Roads su među najugroženijim područjima u SAD-u po pitanju poplava zbog podizanja razine mora. Kuće i ceste su sve češće pod vodom, pa su vlasti bile prisiljene pored određenih križanja staviti vertikalna ravnala kako bi ljudi mogli vidjeti je li previše vode da prođu autom.
Jakarta u Indoneziji nalazi se na drugom kraju svijeta, a muče je slični problem.
Dok Venecija godišnje tone u prosjeku 2 milimetra, Jakarta tone 5-10 centimetara, a sjeverni dio grada čak 20 centimetara! Taj dio grada, gdje živi 4 milijuna ljudi, već se sada nalazi oko 4 metra ispod razine mora.
Jakartinih 10 milijuna stanovnika (ili 30 milijuna ako računamo okolicu Jakarte) od vode čuva jedan zid. Do sada je evakuirano na tisuće ljude, njih 340.000 tisuća u poplavi 2007. godine, zatim 20.000 nakon ogromne poplave 2013. godine, 6000 u poplavu iz 2015. godine… a mogli bi biti i gore. Zid koji grad štiti od poplava izgrađen je 2014. godine, dug je 8 kilometara, a na nekim mjestima je puknuo pa mutna i zagađena voda prelazi preko zida koji i sam tone iz godine u godinu.
Sami sebi kopaju jamu
Jakarta tone jer se ne može dopremiti dovoljno vode iz okolnih rezervoara pitke vode i siromašni građani su prisiljeni crpiti vodu iz dubokih bunara ispod sebe. Iz tog se razloga podzemni rezervoari se urušavaju i time malo po malo snižavaju tlo. Na sve to nadovezuju se rijeke koje tu utiču spuštajući se s planina te brojne novoizgrađene ceste koji su pojačali problem jer asfalt nije porozan pa podzemni spremnici ne mogu upiti kišu. Doslovno je nastao začarani krug gdje sve više ljudi treba sve više vode.
Grad se mora riješiti ovisnosti o podzemnim izvorima vode ispod vlastitih temelja, a Nizozemska je obećala pomoći s 4 milijarde dolara kako bi se napravila brana u zaljevu ispred Jakarte, koja bi regulirala razinu vode.
Ne tone samo gradovi, nego i rajski otoci
Brojnim otočnim zemljama prijeti porast razine mora i uz rast temperature od 1,5 stupnja Celzijusa.
Već sada naselja, pa i čitavi otoci, nestaju na Pacifiku. Dok je 5 od ukupno 900-ak Salomonskih otoka potpuno nestalo pod morem, naselja na drugih 6 pacifičkih otoka morala su biti evakuirana, te je stanovništvo preseljeno na druge lokacije. Razina mora u arhipelagu se u posljednjih 20 godina povisila se za između 7 i 10 milimetara godišnje, što je više nego na globalnoj razini, a predviđanja govore da će se u drugoj polovici ovog stoljeća razina mora godišnje povećavati za čak 5 milimetara. To bi moglo značiti kraj za brojne otoke.
I Maršalovi otoci, smješteni između Havaja i Filipina, su pod prijetnjom nestajanja. Preko 70 000 stanovnika ugroženo je zbog sve više razina mora, a i oni grade tzv. morske zidove. Posebno je ugrožen otok Majuro pa su tamo izgrađeni i zidovi koji bi ih trebali štititi od poplava.
Ugroženi su i Maldivi te gradovi i naselja na tom otočju koje ima najnižu nadmorsku visinu na svijetu, samo 1.5 metar, kao i brojni druge rajske destinacije. Stoga požurite na Maldive, a i sami pokušajte doprinijeti manjoj emisiji štetnih plinova koji direktno utječu na otapanje ledenjaka i povećavanje razine mora.
Trenutna 2016. je na lošem putu da postane dosad najtoplija godina u povijesti, dok su razine ugljičnog dioksida u atmosferi već 2015. godine prešle zlokobni prag.
INTERVJU: Zašto čim prije trebate posjetiti Maldive
Tura po Siciliji: Od Palerma do Corleonea u 10 dana autom
