Amsterdam je grad u koji sam se često vraćao. Većinom zbog zabave, no Amsterdam svakako ima puno stvari za ponuditi i na kulturnom aspektu.
Kad sam prvi put stigao u Amsterdam, prvo što sam vidio su bezbrojni kanali i mostići, i shvatio zašto Amsterdam zovu Venecijom sjeverne Europe. Rijeka Amstel protječe kroz centar grada i puni vodom mrežu od 160 kanala, koji dijele grad na otprilike 90 otočića. Ti su kanali već neko vrijeme na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine.
Središte starog grada je trg Dam, na kojem je klasicistička kraljevska palača iz 17. stoljeća, reformistička crkva Nieuwe Kerk (Nova crkva) iz 15. stoljeća i trgovačka ulica Kalverstraat.
Sam naziv Amsterdam prvi put se spominje 1275. godine, kada su stanovnici koji su gradili most i branu na rijeci Amstel bili oslobođeni plaćanja mostarine. Tijekom godina taj je naziv evoluirao u današnji naziv, Amsterdam.
Po rijeci naziva se i popularna nizozemska pivovara, Amstel Brewery. No, definitivno najpoznatije nizozemsko pivo je Heineken. Iako sam pristalica zanatskog piva i homebrewer, otišao sam posjetiti staru Heinekenovu pivovaru koja je danas muzej.
Muzej je u potpunosti multimedijalno uređen, npr. ulaskom u jednu prostoriju nas nekolicina smo stali na neku pomičnu platformu koja je bila emulacija gajbe za pivo. I na ekranu je išao video snimljen iz perspektive boce u gajbi, od same pivovare, preko distributera do krajnjeg korisnika u diskoteci. Ta platforma se pomicala i tresla, nas nekolicina se osjećala kao da smo u nekom malom roller coasteru.
Zašto su kuće u Amsterdamu uske? Zbog poreza!
Šetnjom po ulicama centra Amsterdama teško je ne primijetiti da su kuće uske, a dugačke, obično s kukom na krovu. Zainteresiralo me to, jer su sve građene na sebi specifičan način. Na kraju mi je jedan lokalac objasnio da, kad su bile građene, porez se plaćao po širini kuće, a ne po volumenu. Stoga su sve kuće građene da budu što uže. Kako su i stepeništa uska, za transport namještaja na više katove tih kuća koristila se kuka na krovu, na koju bi se objesila kolotura, i na taj način izvana podizao namještaj. Još jedna stvar koju sam primijetio je da su prozori dosta veliki, i da u prizemlju rijetko koja kuća ima zavjese na prozorima. Bez problema se s ulice kroz prozore može vidjeti u stan.
SUPER AKCIJA ZA LIPANJ: Vikend u Amsterdamu – Avio karta + smještaj u 2.6. – 4.6.2017.: 1.999 kn
Muzeji u Amsterdamu
Nizozemsku povijest obilježila su dva velika slikara, Rembrandt iz 17. stoljeća te Vincent van Gogh iz 19. stoljeća. Iako me previše ne interesira umjetnost, otišao sam posjetiti ta dva muzeja i nisam zažalio ni potrošenog vremena ni novca. Muzej van Gogha jedan je od najposjećenijih u Amsterdamu, stalna postava ovog muzeja sadrži stotine slika koji prikazuju van Gogha u različitim fazama stvaralaštva. Muzej Rijks je najveći muzej u cijeloj Nizozemskoj, i istovremeno je zaštitni znak Amsterdama. Kolekcija ovog muzeja je stvarno raznovrsna, no svakako bih spomenuo Rembrandtovu Noćnu stražu, jednu od najpoznatijih slika ikad nacrtanih.
Sutradan sam otišao posjetiti kuću Anne Frank, koja se također nalazi u centru Amsterdama. Mislim da ne trebam posebno naglašavati tko je Anne Frank, no to mjesto svakako posjetite. Anne Frank rođena je u Frankfurtu, no zbog nacističkog progona Židova njena obitelj preselila se u Amsterdam.
Tijekom nacističke okupacije Nizozemske, njena obitelj živjela je skrivena u tajnom skloništu iza zgrade Opekte, tvrtke u kojoj je radio njezin otac Otto. To tajno sklonište danas je uređeno kao muzej, i sve u njemu izgleda autentično. Prostorije i dalje odišu jezivom hladnoćom ratnog doba, klaustrofobični prostor u kojem je cijela obitelj živjela. Dugo nakon posjeta tom mjestu mi je u glavi bilo pitanje kako čovjek može biti najveća životinja.
Da ispraznim glavu vedrijim temama, uputio sam se na trg Dam, gdje se nalazi poznati muzej Madame Tussauds, muzej voštanih figura. Na samom ulazu prvo sam prošao kroz povijest Amsterdama, dok su na zadnjem katu izložene figure u prirodnoj veličini mnogih poznatih osoba, poput Rembrandta koji slika, Brada i Angeline, Boba Marleya, Rihanne, i mnogobrojnih drugih nizozemskih i svjetskih poznatih osoba.
Ne propustite posjetiti i muzej u obliku ogromnog broda, prigodno nazvan Nemo. Pogotovo ako ste u Amsterdamu s djecom. Ovaj muzej znanosti i tehnologije na 5 katova, „privezan“ na jednom od dokova rijeke Amstel, projektirao je poznati arhitekt Renzo Piano. Izuzetno zabavan i poučan muzej godišnje posjeti 500 000 ljudi, što ga smješta na 5. mjesto najposjećenijih muzeja u Nizozemskoj. Otvoren je uglavnom svim danima, osim na Kraljev dan 27. travnja kada je državni praznik.
Kraljev dan- najluđi dan u Amsterdamu
Kraljev dan je proslava rođendana kralja Willema-Alexandera, prvog muškog vladara u 123 godine.
Održava se 27. travnja, kada milijuni ljudi ispune ulice grada i oboje ga u nacionalnu narančastu boju. Svi tog dana slave, većina trgovina ne radi, baš kao i drugih javnih i privatnih biznisa, i glavni je prioritet zabava. Gdje se održava koji party provjerite na službenim stranicama grada i odaberite što vam najviše odgovara.
Crveni izlog s djevojkom tik do crkve
Amsterdam oduševljava i tijekom noći. I ptice na grani znaju da su u Nizozemskoj lake droge i prostitucija dekriminalizirane, te se glavnina prihoda odnosi i na te grane turizma. Stoga sam se zaputio u četvrt crvenih svjetiljci ili Red Light District, dio starog centra oko Oude Kerk (u prijevodu Stara crkva) s bezbrojnim izlozima s damama noći.
Nevjerojatno je vidjeti tu neočekivanu količinu liberalizma, gdje doslovce na metar od crkve stoje crveni izlozi. Mnogi se boje da je taj dio grada pun kriminala i da je nesiguran. Bez brige, tijekom večeri tu prolaze rijeke ljudi, koji su došli vidjeti tu posebnost Amsterdama.
Coffee shopovi: Cigarete ne, marihuana da
Kao i u svim zapadnoeuropskim metropolama, pušenje (cigareta) u zatvorenim prostorima je zabranjeno, ali pušenje trave nije. Čak do te mjere da sam u jednom coffee shopu vidio kelnericu kako opominje neke strance da ne smiju zamotati s duhanom, nego samo čisto. 🙂
Zanimljivo je da se prvi coffee shop na svijetu Mellow Yellow, otvoren još 1972. godine, zatvorio nakon gotovo 50 godina rada, i to u siječnju ove godine, zbog odluke gradonačelnika da se 250 metara od škole ne smije nalaziti coffee shop. I to ne zbog obične škole, nego akademije za frizere koju pohađaju 18-ogodišnjaci.
Broj coffee shopova se od 90-ih godina smanjio za pola, a trenutno ih ima oko 160. Procjenjuje se da 25-30 posto svih turista posjeti coffee shop tijekom boravka.
