Globalno zatopljenje, pustošenje, monsuni, glečeri koji se tope, razina mora koja se svakodnevno podiže, ljudsko djelovanje… Mnogo je čimbenika koji utječu na izgled zemaljskog krajolika i predstavljaju prijetnju njegovom opstanku, barem onakvom kakvim ga mi poznajemo.
Topljenjem ledenjaka svjetska razina mora podići će se za 30 cm tijekom idućih 100 godina, što znači da postoji stvarna šansa da gradovi poput Venecije nestanu. Koraljni grebeni širom svijeta, inače staništa 25% morskih organizama, umiru zbog podizanja prosječne temperature mora, što rezultira i masovnim izbjeljivanjem koralja.
Ovo je 10 mjesta koji se nalaze na listi ugroženih svjetskih lokacija i kojima klimatske promjene prijete uništenjem:
- Veliki koraljni greben, Australija
Iako je prošle godine Veliki koraljni greben, ekosustav star preko 25 milijuna godina koji se preteže na 2300 kilometara proglašen mrtvim, znanstvenici su se potrudili da se ovom čudu prirode ne pišu preuranjene osmrtnice, jer još uvijek postoji nada za njegov opstanak. Sve više morske temperature, onečišćenje vode i učestale ciklone pustoše Veliki koraljni greben, čime on prestaje biti stanište pogodno za život raznoraznih morskih vrsta., poput 600-ak vrsta koralja, delfina, morskih pasa, šarenih riba, zvijezda i kornjača.
Prije nešto više od 100 godina, u nacionalnom parku Glacier, u američkoj saveznoj državi Montani, postojalo je preko 150 glečera. Danas ih postoji 20-ak, a smatra se da će do 2030. godine potpuno nestati s tog područja, što će posljedično uništiti čitav jedan ekosustav, navikao na život na niskim temperaturama. Sljedeći koji će nastradati u ovom katastrofalnom domino efektu bit će lokalna turistička industrija izgrađena oko nacionalnog parka, što će ekonomski utjecati na čitavu zajednicu.
Već danas su nažalost neke vrste ribe, poput pastrve, gotovo pred istrebljenjem, a zbog poremećenog režima topljenja snijega, farmeri imaju manje vode na raspolaganju za navodnjavanje ljetnih usjeva.
Ovaj park popularan je među planinarima, a poznat je po skrivenom jezeru Hidden Lake.
- Venecija, Italija
Acqua alta pojam je koji na talijanskom znači “visoka voda”, a Venecijanci ga koriste kako bi opisali visoke plime koje poplavljuju grad. Tijekom posljednjeg stoljeća učestalost ovolike razine mora povećala se za 6 puta, ostavljajući nas da strahujemo za sudbinu glavnog grada Veneta.
Poplave koje se događaju nisu jedini problem grada, jer grad godišnje tone za 2 mm zbog pretjeranog crpljenja podzemnih voda. Kada se ovom svemu doda prevelik broj turista koji svakodnevno boravi u gradu te kruzeri koji odnedavno više nisu dobrodošli u Laguni, jasno je da je riječ o ozbiljnom problemu i po pitanju za talijansku ekonomiju, jer Veneto je ekonomski jedna od, ako ne i najjača, talijanska regija, čiji su stanovnici, poput Katalonaca, razmišljali o odcijepljenu od ostatka države za koju smatraju da živi na grbači venecijanskog ekonomskog prosperiteta.
Gradovi koji tone: Venecija, Miami, Jakarta…
Venecija: Ne želimo kruzere, dnevno ima 70.000 turista, a nas 50.000!
- Sahara, Afrika
Sahara je najveća pustinja na svijetu (a da nije polarna pustoš) i površinom zauzima 1/8 zemaljske površine (dakle veća je od SAD-a), a mjesečno raste za cca 700 metara, što znači da bi ovim tempom pustinja mogla “pojesti” čitavu sjevernu Afriku, mijenjajući izgled i okoliš čitavog kontinenta.
- Maldivi
Najniža otočna zemlja na svijetu je Republika Maldivi, čija najviša nadmorska visina iznosi 2,3 m, a prosječna 1,5 m. Nažalost ni Maldivima se ne predviđa svijetla budućnost, upravo zbog podizanja prosječne morske razine. Ako se razina mora podigne za nekih 1,5 metra, do 2100. godine preko 77% maldivskog kopna bit će pod morem. Zemlja koju čini 1190 otoka zaista se nalazi u borbi za golu egzistenciju.
INTERVJU:Zašto čim prije trebate posjetiti Maldive
- Patagonija, Argentina
Patagonija je zemlja gotovo netaknute ljepote, teško dostupna i zahtjevna, ali vrijedna svakog koraka napravljenog u njenom smjeru. Nažalost, jednako koliko je lijepa, toliko je ugrožena klimatskim promjenama. Glečeri se povlače, njih 50, zbog povišenih temperatura, što je loša vijest za čovječanstvo, jer ovdje je uskladištena 1/3 svjetske zalihe pitke vode.
Patagonija vjerojatno neće u potpunosti nestati, ali će njen izgled biti izmijenjen, s odgovarajućim posljedicama po sva živuća bića.
- Bangladeš
Kako se Bangladeš nalazi smješten u nizini delte Gangesa i Brahmaputre, našao se na “idealnom” mjestu za sudar klimatskih nepogoda. Oko 50% površine bit će poplavljeno ako (kada) se podigne razina mora, i to samo za 1 m. Uz ovu činjenicu, Bangladeš se nalazi u srcu monsunskog pojasa, tako da su prirodne nepogode poput tropskih ciklona, tornada i plimnih valova učestale i to često s katastrofalnim posljedicama.
Većinom siromašno stanovništvo jedne od najgušće naseljenih zemalja na svijetu nalazi se pred velikim problemom, jer ako se do 2050. godine podigne razina vode i potopi 17% zemlje, 18 milijuna ljudi ostat će bez doma. Ako ste mislili da je to to od mogućih katastrofalnih scenarija, nažalost varate se. Baš kao i Venecija, Bangladeš tone, jer većina se pitke vode crpi iz podzemnih izvora i to utječe na mehaniku tla. Za sada još uvijek lukobrani donekle uspijevaju držati situaciju pod kontrolom, ali to neće moći trajati vječno.
- Tundra Aljaske
Arktički se krug zbog globalnog zatopljenja zagrijava 2 puta brže od ostatka svijeta, zbog čega bi prekrasna tundra mogla u potpunosti iščeznuti s lica zemlje. Najveća ironija kod otapanja leda u tundri je oslobađanje ugljika, čime se proces globalnog zatopljivanja ubrzava.
Kako je za vrijeme prijelaza iz posljednjeg ledenog doba područje između sjevernih i centralnih teritorija Aljaske ostalo prekriveno skeletima mamuta, travama i sličnim ostacima koji su do trenutka otapanja bili prekrivenih ogromnim količinama leda, tako se otapanjem tog pokrova povećava emisija CO2.
- Južna Australija
U južnoj Australiji je situacija slična onoj u Sahari- pustinja se širi, a izvora svježe vode sve je manje i manje. Australija je sama po sebi jedna od 12 najraznovrsnijih zemalja svijeta kada je u pitanju bioraznolikost, ali zbog specifičnog geoklimatskog podneblja njenom ekosistemu ozbiljno prijeti opasnost, pa shodno tome i australskoj poljoprivredi i gospodarstvu.
- Alpe
Europske Alpe nažalost nisu toliko visoke da bi njihova skijališta i ledenjaci izbjegli nepovoljnom utjecaju globalnog zatopljenja, tako da se i njima predviđa uništenje do 2050. godine. Prema National Geographicu ovo će utjecati na količinu pitke vode, ako i vode za navodnjavanje, a opasnost će prijetiti i od urušavanja ogoljenih stijena, što će osiromašiti europsku skijašku industriju.
Trenutna situacija još uvijek nije kritična, ali na nama je odgovornost da pripremimo svijet za nadolazeće generacije, kako bi i one mogle uživati u ljepotama u kojima mi već uživamo.
Planirajte putovanja, ona su ono što nas gradi i čini svjetskim ljudima, pravim pripadnicima jedne kulture i civilizacije, a mi smo tu da vam olakšamo čitav proces, stoga provjerite trenutne cool akcije za jeftine avionske karte ili nas slobodno kontaktirajte putem maila na info@nomago.hr i besplatnog telefona na 0800 1998.
